Poslovni ljudi iz Hrvatske najpesimističniji su u regiji u vezi općih ekonomskih perspektiva, mogućnosti smanjenja broja radnika te posebno kašnjenja u naplati u slijedećih šest mjeseci.
Pokazuje to istraživanje “Pokazatelj stavova u poslovnom sektoru” koje je konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte provela u šest zemalja Srednje Europe.

Preko 40 posto ispitanika u regiji smatra da će se opći ekonomski uvjeti u sljedećih šest mjeseci dodatno pogoršati. Najgora su očekivanja među poslovnim ljudima u Hrvatskoj, gdje dodatno pogoršanje očekuje čak 90 posto ispitanika.

Ipak, oko 34 posto hrvatskih poslovnih ljudi ocijenilo je trenutačnu financijsku perspektivu svoje tvrtke pozitivnom, dok ih je oko 7 posto dalo negativnu ocjenu, što je bolje od srednjoeuropskog prosjeka (15 posto negativnih procjena). Najoptimističniji u tom pogledu su Poljaci, među kojima je čak 76 posto perspektive svoje tvrtke ocijenilo pozitivno.

Kad je riječ o dostupnosti kredita, 58 posto ispitanika iz Hrvatske dalo je pozitivan odgovor na to pitanje, što je u rangu prosjeka ostalih zamalja.

“Dostupnost kredita je veća za tvrtke s pozitivnim financijskim perspektivama, a naše istraživanje je pokazalo da je ta povezanost najuočljivija u Hrvatskoj, Poljskoj i Slovačkoj. To govori da su bankovne politike kreditiranja u tim zemljama uravnoteženije s financijskim perspektivama tvrtki no drugdje u Srednjoj Europi,” napominje Ivica Krešić, direktor u Odjelu za financijsko savjetovanje u Deloitteu.

Padat će izvoz i investicije

Hrvatski poslovni ljudi najpesimističnije u regiji procjenjuju rizik od nenaplate potraživanja dužnika. Čak 58,6 vodećih ljudi u našim tvrtkama ocjenjuje kašnjenja u naplati potraživanja kao čimbenik koji se znatno pogoršao u posljednjih godinu dana. U Hrvatskoj, povrh toga, poslovni ljudi očekuju daljnji pad izvoza, kao i značajna smanjenja stranih ulaganja.

Srednjoeuropski prosjek pokazuje da oko 45 posto poslovnih ljudi očekuje da će u sljedećih godinu dana porasti njihovi prihodi od prodaje, dok je za Hrvatsku ta brojka niža, 31 posto. U svim industrijskim sektorima i zemljama vlada relativni optimizam u vezi mogućnosti lansiranja novih proizvoda na tržište, a u pozitivnim ocjenama, zanimljivo, prednjače Hrvatska (60,7 posto pozitivnih odgovora) i Rumunjska. “Ovaj optimizam u Hrvatskoj možemo pripisati još uvijek osjetnoj potrebi za novim proizvodima u našoj relativno mladoj tržišnoj ekonomiji”, napominje Krešić.

Rast će nezaposlenost

Iznadprosječni pesimizam hrvatski poslovni ljudi pokazuju i u vezi broja zaposlenika u narednih godinu dana, te ih čak 55 posto smatra da će se taj broj smanjiti, a svega 10 posto da će porasti. U prosjeku, polovica (52 posto) poslovnih ljudi u Srednjoj Europi smatra da će broj njihovih zaposlenika ostati isti.

Naši biznismeni imaju i prilično negativne poglede na potrošnju na kapitalna dobra (opremu, IT sustave, nove poslovne zgrade) u sljedećih 12 mjeseci, te čak 44,8 posto smatra da će takvu potrošnju smanjiti.

Pesimistično, ali u okvirima srednjeeuropskog prosjeka, naši poslovni ljudi gledaju i na šanse preuzimanja druge tvrtke. Svega 17 posto odvažilo bi se na taj korak u idućih godinu dana. Regionalno gledajući, čak 60 posto poslovnih ljudi ocijenilo je slabo vjerojatnim mogućnost spajanja i preuzimanja u narednom razdoblju.
I.B.